Spolno prenosive bolesti su infekcije koje se šire vaginalnim, analnim i oralnim seksom, a neke i dodirom kože. Najvažnije je znati da mnoge od njih dugo ne daju nikakve simptome, pa se otkrivaju samo testom. Većina se dobro liječi ako se otkrije na vrijeme, a protiv nekih postoji cjepivo. Ovaj tekst daje pregled najčešćih infekcija, njihovih znakova, testiranja i zaštite, i ne zamjenjuje pregled kod liječnika.
Što su spolno prenosive bolesti
Pod tim nazivom (kratica SPB, a u stručnoj literaturi sve češće „spolno prenosive infekcije”) skriva se više od dvadeset različitih uzročnika. Za praksu ih je korisno podijeliti u tri skupine:
- Bakterijske: klamidija, gonoreja, sifilis i Mycoplasma genitalium. Liječe se antibioticima i mogu se potpuno izliječiti.
- Virusne: HPV, genitalni herpes, HIV i hepatitis B. Liječe se ili drže pod kontrolom, ali se virus često ne može ukloniti iz tijela. Za HPV i hepatitis B postoji cjepivo.
- Parazitske: trihomonas, a uz njih stidne uši i svrab, koji se šire bliskim tjelesnim kontaktom.
Infekcija ne bira dob, spol ni orijentaciju. Rizik raste s brojem partnera, seksom bez kondoma i ranijom spolno prenosivom infekcijom, ali dovoljan je i jedan kontakt sa zaraženom osobom.
Simptomi spolno prenosivih bolesti
Kad simptomi postoje, ponavljaju se uglavnom isti obrasci. Zato je teško po izgledu zaključiti o kojoj se infekciji radi, a često ih je i više istodobno.
- Iscjedak iz penisa, promijenjen iscjedak iz rodnice ili iscjedak iz završnog crijeva.
- Peckanje ili bol pri mokrenju.
- Ranica, mjehurići ili čir na spolovilu, oko anusa ili u ustima, bolni ili bezbolni.
- Izrasline nalik bradavicama.
- Svrbež, crvenilo i nadraženost spolovila.
- Bol u testisima, u donjem dijelu trbuha ili pri spolnom odnosu.
- Krvarenje između menstruacija ili nakon odnosa.
- Osip, povećani limfni čvorovi, povišena temperatura i umor, kod nekih infekcija.
Ti znakovi nisu dokaz spolno prenosive bolesti. Peckanje može biti obična upala mokraćnog mjehura, crvenilo glavića balanitis, a ranica ozljeda ili, kod muškaraca, puknuće frenuluma. Razliku pouzdano daje samo pregled i test.
Najčešće spolno prenosive bolesti: pregled u tablici
| Infekcija | Uzročnik | Tipični znakovi | Često bez simptoma | Liječenje |
|---|---|---|---|---|
| Klamidija | bakterija | peckanje, iscjedak, krvarenje kod žena | da | antibiotik, izlječiva |
| Gonoreja | bakterija | gnojni iscjedak, peckanje | kod žena često | antibiotik, izlječiva |
| Sifilis | bakterija | bezbolan čir, zatim osip | u kasnijim fazama da | antibiotik, izlječiva |
| Trihomonas | parazit | pjenušav iscjedak, svrbež | kod muškaraca često | antibiotik, izlječiva |
| Genitalni herpes | virus | bolni mjehurići i ranice | da | antivirusni lijekovi ublažavaju, virus ostaje |
| HPV | virus | bradavice, promjene na vratu maternice | vrlo često | uklanjanje promjena, cjepivo štiti |
| HIV | virus | na početku tegobe nalik gripi | godinama | trajna terapija drži virus pod kontrolom |
| Hepatitis B | virus | umor, žutica | često | većina odraslih ozdravi, kronični oblik se liječi, cjepivo štiti |
Bakterijske infekcije
Klamidija
Najčešća bakterijska spolno prenosiva infekcija u Europi. Kod većine žena i otprilike polovice muškaraca ne daje simptome, a neliječena kod žena može oštetiti jajovode. Detaljno u zasebnom tekstu o klamidiji, simptomima i liječenju.
Gonoreja
Kod muškaraca se obično javlja nekoliko dana nakon kontakta, s izraženim peckanjem i gustim, žućkastim ili zelenkastim iscjetkom iz penisa. Kod žena je češće tiha ili blaga. Može zahvatiti i grlo i završno crijevo. Liječi se antibiotikom, najčešće injekcijom, jer je bakterija s vremenom postala otporna na mnoge tablete. Zato se gonoreja ne liječi „na svoju ruku”, a nakon liječenja liječnik može tražiti kontrolni test.
Sifilis
Sifilis prolazi kroz faze. Prvi znak je obično bezbolan, tvrd čir na mjestu ulaska bakterije, najčešće oko tri tjedna nakon kontakta. Budući da ne boli i sam nestane, lako ga je previdjeti. Nekoliko tjedana do mjeseci kasnije može se pojaviti osip, i na dlanovima i tabanima, uz povećane limfne čvorove i opću slabost. Zatim bolest prelazi u tihu fazu koja može trajati godinama, a neliječena može oštetiti srce, krvne žile, živčani sustav i oči. U trudnoći se može prenijeti na dijete. Liječi se penicilinom, a uspjeh se prati krvnim pretragama.
Mycoplasma genitalium
Manje poznata bakterija koja daje slične tegobe kao klamidija: peckanje i iscjedak kod muškaraca, upalu kod žena. Testira se kad tegobe postoje, a uobičajeni testovi su negativni ili kad simptomi ne prolaze nakon liječenja. Liječenje je zahtjevnije zbog otpornosti na antibiotike.
Virusne infekcije
HPV
Humani papilomavirus je najčešća spolno prenosiva infekcija uopće. Većina spolno aktivnih ljudi se njime zarazi barem jednom, a kod većine ga imunološki sustav ukloni sam, obično unutar jedne do dvije godine. Prenosi se dodirom kože i sluznica, pa kondom smanjuje, ali ne uklanja rizik.
Neki tipovi HPV-a uzrokuju genitalne bradavice (kondilome), koje nisu opasne, ali su neugodne i vraćaju se. Drugi tipovi, ako infekcija potraje, mogu nakon mnogo godina dovesti do raka vrata maternice, a rjeđe i raka anusa, grla i penisa. Žene se zato redovito javljaju na ginekološki probir (Papa test ili HPV test). Za muškarce rutinski test ne postoji.
Cjepivo protiv HPV-a najbolje djeluje prije početka spolnog života, a preporučuje se i djevojčicama i dječacima. U Hrvatskoj je za mlade dostupno besplatno, a za dob i uvjete najbolje je pitati liječnika ili zavod za javno zdravstvo.
Genitalni herpes
Uzrokuju ga virusi herpes simplex tipa 1 i 2. Tip 1 je onaj koji daje herpes na usni, a oralnim seksom sve češće uzrokuje i genitalni herpes. Prva epizoda može biti burna: bolni mjehurići koji pucaju u plitke ranice, peckanje pri mokrenju, temperatura i povećani limfni čvorovi u preponama. Virus zatim ostaje u živčanim stanicama i povremeno se vraća, obično blaže.
Antivirusni lijekovi na recept skraćuju epizode i smanjuju broj povrataka, ali virus ne uklanjaju. Herpes se može prenijeti i kad nema vidljivih promjena, a najzarazniji je dok su ranice prisutne. Tada se spolni odnosi izbjegavaju.
HIV
Dva do četiri tjedna nakon zaraze dio ljudi ima tegobe nalik gripi: temperaturu, grlobolju, osip i povećane limfne čvorove. Zatim slijede godine bez simptoma, dok virus polako oštećuje imunološki sustav. Jedini način da se zna je test.
HIV se danas ne može izliječiti, ali se uspješno liječi. Uz redovitu terapiju osoba s HIV-om živi uobičajeno dugo, a kad je virus u krvi nemjerljiv, spolnim putem ga ne prenosi. Za osobe s većim rizikom postoji i preventivna terapija (PrEP), o kojoj se razgovara s infektologom.
Hepatitis B
Prenosi se krvlju i spolnim putem. Kod odraslih infekcija najčešće prođe sama, ali kod manjeg dijela prelazi u kronični oblik koji može oštetiti jetru. Protiv hepatitisa B postoji djelotvorno cjepivo, a mlađe generacije u Hrvatskoj cijepljene su u sklopu obveznog programa. Tko nije siguran je li cijepljen, može to provjeriti kod liječnika.
Parazitske infekcije
Trihomonas je jednostanični parazit. Kod žena može dati obilan, pjenušav, žutozelen iscjedak neugodnog mirisa, svrbež i peckanje. Kod muškaraca je najčešće bez simptoma ili s blagim peckanjem. Liječi se antibiotikom na recept, a partner se liječi istodobno.
Stidne uši i svrab daju jak svrbež, a prenose se bliskim kontaktom tijela, pa kondom od njih ne štiti. Liječe se pripravcima iz ljekarne, uz pranje posteljine i odjeće.
Testiranje na spolno prenosive bolesti
Ne postoji jedan test koji pokriva sve. Liječnik bira pretrage prema simptomima, vrsti spolnog kontakta i vremenu koje je prošlo od njega.
- Urin ili bris (PCR test): klamidija, gonoreja, trihomonas, Mycoplasma genitalium. Muškarci najčešće daju prvi mlaz urina, žene bris rodnice. Nakon oralnog ili analnog seksa uzima se i bris grla ili završnog crijeva, jer ga test urina ne pokriva.
- Krv: HIV, sifilis, hepatitis B i C.
- Bris promjene: herpes, ako postoje mjehurići ili ranice.
- Pregled: genitalne bradavice obično se prepoznaju golim okom.
Kada se testirati nakon rizičnog kontakta
Svaki test ima razdoblje u kojem infekciju još ne može otkriti. Prerano napravljen test može biti lažno negativan. Okvirno:
| Infekcija | Test ima smisla otprilike nakon |
|---|---|
| Klamidija, gonoreja | dva tjedna |
| Trihomonas | jednog do četiri tjedna |
| HIV (kombinirani test) | šest tjedana, uz mogući ponovljeni test |
| Sifilis | šest tjedana, a često se ponavlja nakon tri mjeseca |
| Hepatitis B | šest tjedana do tri mjeseca |
Ako postoje simptomi, ne čeka se ni jedan od ovih rokova, nego se ide liječniku odmah.
Gdje se testirati u Hrvatskoj
Testiranje se može obaviti preko liječnika obiteljske medicine ili ginekologa, kod dermatovenerologa i urologa, u zavodima za javno zdravstvo i u privatnim laboratorijima. Testiranje na HIV moguće je i besplatno i anonimno, u savjetovalištima pri zavodima za javno zdravstvo i u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.
Liječenje: što vrijedi za sve
- Lijek određuje liječnik. Bakterijske infekcije liječe se antibioticima na recept, a vrsta, doza i trajanje ovise o uzročniku. Ostatak stare terapije ili tuđi lijek nisu rješenje.
- Partner se testira i liječi, i kad nema simptoma. Inače se infekcija vraća.
- Bez spolnih odnosa dok liječenje ne završi i dok liječnik ne kaže da se smije.
- Jedna infekcija često znači i drugu. Kod potvrđene spolno prenosive bolesti obično se testira na ostale, posebno na HIV i sifilis.
- Preboljena infekcija ne daje imunitet. Klamidijom, gonorejom i sifilisom može se zaraziti ponovno.
Biljni pripravci, čajevi i ispiranja ne liječe nijednu od ovih infekcija.
Kako se zaštititi
- Kondom pri vaginalnom i analnom seksu, od početka do kraja odnosa, i kondom ili zaštitna maramica pri oralnom seksu. Uz kondom ide lubrikant na bazi vode ili silikona, jer ulja oštećuju lateks i povećavaju rizik da kondom pukne. Više u tekstu o vrstama lubrikanta, a ponuda je u kategoriji lubrikanti.
- Cijepljenje protiv HPV-a i hepatitisa B.
- Test prije prestanka korištenja kondoma s novim partnerom, za oboje.
- Redovito testiranje kod promjenjivih partnera, i kad nema nikakvih tegoba.
- Otvoren razgovor s partnerom o testiranju. Nije ugodno, ali je jednostavnije od liječenja.
Kontracepcijske tablete, spirala i prekinuti snošaj ne štite od spolno prenosivih bolesti. Alkohol i droge povećavaju rizik jer smanjuju opreznost.
Kada liječniku i kada hitno
Liječniku se javlja kod bilo kojeg simptoma iz ovog teksta, nakon rizičnog kontakta i kad partner javi da ima spolno prenosivu infekciju. Ne čeka se da tegobe prođu same, jer kod sifilisa i herpesa promjene nestanu, a infekcija ostaje.
Hitno, isti dan, treba se javiti:
- nakon visokorizičnog kontakta s mogućim HIV-om, primjerice nezaštićenog odnosa s osobom koja ima HIV ili pucanja kondoma s nepoznatim partnerom. Postekspozicijska profilaksa (PEP) daje se što prije, a najkasnije unutar 72 sata, u bolnici za infektivne bolesti ili na hitnom prijemu,
- kod nagle, jake boli u testisu, osobito uz oteklinu ili mučninu, jer treba isključiti uvrtanje testisa,
- kod jake boli u donjem dijelu trbuha uz povišenu temperaturu,
- kod boli u trbuhu ili krvarenja u trudnoći, ili kad bi trudnoća bila moguća,
- nakon seksualnog nasilja, zbog zaštite od infekcija, trudnoće i dokumentiranja ozljeda.
Česta pitanja
Može li se spolno prenosiva bolest imati bez simptoma?
Može, i to je pravilo, a ne iznimka. Klamidija, HPV, HIV i hepatitis B često dugo ne daju nikakve tegobe. Osoba bez simptoma može zaraziti partnera, zato se testira i kad se sve čini u redu.
Može li se zaraziti oralnim seksom?
Može. Oralnim seksom prenose se gonoreja, klamidija, sifilis, herpes i HPV. Infekcija grla najčešće ne daje simptome i otkriva se samo brisom grla.
Štiti li kondom od svih spolno prenosivih bolesti?
Ne potpuno. Dobro štiti od infekcija koje se prenose tjelesnim tekućinama, poput HIV-a, gonoreje i klamidije. Kod herpesa, HPV-a i sifilisa rizik je manji, ali ostaje, jer se prenose dodirom kože koju kondom ne pokriva.
Koliko dugo nakon kontakta se testirati?
Ovisi o infekciji. Za klamidiju i gonoreju otprilike dva tjedna, za HIV i sifilis oko šest tjedana, uz mogući ponovljeni test. Kod simptoma se ne čeka, nego se ide liječniku odmah.
Mogu li se spolno prenosive bolesti izliječiti?
Bakterijske i parazitske infekcije se izliječe antibiotikom. Herpes i HIV ostaju u tijelu, ali se liječe tako da ne ometaju normalan život. HPV kod većine ljudi nestane sam, a za njega i hepatitis B postoji cjepivo.
Može li se zaraziti u WC-u ili bazenu?
Praktički ne. Uzročnici spolno prenosivih bolesti izvan tijela brzo propadaju i ne prenose se zajedničkom WC školjkom, bazenom, priborom za jelo ni rukovanjem. Stidne uši i svrab iznimka su, jer se mogu prenijeti i posteljinom.
Ukratko
- Spolno prenosive bolesti uzrokuju bakterije, virusi i paraziti, a mnoge dugo ne daju simptome.
- Iscjedak, peckanje, ranice, bradavice i svrbež su znakovi za pregled, ali dijagnozu daje samo test.
- Bakterijske i parazitske infekcije se izliječe antibiotikom na recept, a partner se liječi istodobno.
- Herpes i HIV se liječe i drže pod kontrolom, a protiv HPV-a i hepatitisa B postoji cjepivo.
- Kondom, cijepljenje i redovito testiranje su glavna zaštita.
- Nakon visokorizičnog kontakta s mogućim HIV-om PEP se traži odmah, najkasnije unutar 72 sata.
Komentiraj