Prosječna veličina penisa: što kažu mjerenja, a ne forumi

Malo je tema oko kojih kruži toliko netočnih brojeva. Razlog je jednostavan: većina brojeva koji se prepričavaju dolazi iz anketa u kojima su se muškarci mjerili sami, a samomjerenje je dosljedno veće od mjerenja koje obavi liječnik. Zato krenimo od podataka koji to nisu.

Što pokazuju stvarna mjerenja

Najcitiranija sinteza na ovu temu objavljena je 2015. u časopisu BJU International. Objedinila je 17 studija i više od 15.000 muškaraca, uz jedan važan uvjet: u obzir su uzeta samo mjerenja koja je obavilo zdravstveno osoblje po standardiziranom postupku, a ne ono što su ispitanici sami prijavili.

Prosjeci su ispali ovako:

• Mlohav penis, duljina: oko 9,2 cm
• Mlohav i istegnut, duljina: oko 13,2 cm
• U erekciji, duljina: oko 13,1 cm
• Mlohav, opseg: oko 9,3 cm
• U erekciji, opseg: oko 11,7 cm

Broj koji većinu iznenadi je taj da je prosječna duljina u erekciji nešto ispod 13,5 cm. Brojke od 15, 16 ili 18 centimetara, koje se redovito spominju po forumima, nisu prosjek nego gornji dio raspodjele ili jednostavno nisu točne.

Što znači biti prosječan

Raspodjela je uska, što je za ovu temu možda i najvažniji podatak. Otprilike 90 % muškaraca stane u raspon između 10 i 16 cm u erekciji. Ispod 10 cm je oko 5 %, iznad 16 cm također oko 5 %.

Drugim riječima, razlika između muškarca koji misli da je ispod prosjeka i onoga koji misli da je iznad najčešće je pitanje jednog do dva centimetra. Percepcija te razlike je znatno veća od same razlike.

Zašto se samoprocjena i mjerenje toliko razilaze

Nekoliko razloga, svi banalni:

• Način mjerenja. Mjeri li se od vrha ili od baze uz stidnu kost, uz pritisak ili bez njega, mijenja rezultat za centimetar i više. U studijama se mjeri po gornjoj strani, od stidne kosti do vrha, uz pritisak ravnalom koji uklanja masno tkivo iznad baze.
• Perspektiva. Vlastiti penis se gleda odozgo, tuđi sa strane. To je optička razlika, ne stvarna.
• Usporedba s pornografijom. Odabir izvođača u toj industriji nije slučajan uzorak populacije. Uspoređivati se s time je kao uspoređivati vlastitu visinu s košarkaškom reprezentacijom.
• Anketni podaci. Kad se ljudi mjere sami i prijavljuju rezultat, prosjek naraste za oko 1 do 1,5 cm. To se dogodi bez svjesne namjere da se laže.

Kako se mjeri, ako već mjerite

Većina razlike između brojeva s interneta i brojeva iz studija dolazi od postupka, ne od anatomije. Ako vas zanima vlastiti broj, postupak je ovakav:

• Mjeri se u punoj erekciji, ne u polovičnoj. Polovična erekcija zna oduzeti dva centimetra i više.
• Po gornjoj strani, od stidne kosti do vrha. Ne po donjoj, ona je dulja i nije usporediva ni s jednom studijom.
• Uz pritisak ravnalom do kosti. Masno tkivo iznad baze se stisne. Upravo tu većina ljudi izgubi centimetar koji misli da ima.
• Opseg se mjeri krojačkim metrom, na sredini tijela penisa, bez stezanja.
• Ne mjerite nakon vruće kupke ni nakon treninga. Temperatura i protok krvi mijenjaju rezultat u oba smjera.

I jedna napomena koja spašava dosta živaca: izmjerite jednom, zapišite i ostavite se toga. Ponavljanje mjerenja svaki drugi dan daje raspon od dva centimetra za istog čovjeka, jer se mijenja stanje, a ne penis.

Ima li razlike po zemljama

Karte svijeta s prosjecima po državama redovito kruže društvenim mrežama i gotovo su sve bezvrijedne. Razlog je uvijek isti: sastavljene su od anketa u kojima su se ljudi mjerili sami, a to je jedini izvor koji postoji za većinu zemalja. Samomjerenje napuhuje prosjek za otprilike centimetar do centimetar i pol, ali ne jednako u svakoj kulturi, pa se na tim kartama uspoređuje šum sa šumom.

Za Hrvatsku ne postoji mjerenje koje je obavilo zdravstveno osoblje po standardiziranom postupku. Sve što se navodi kao hrvatski prosjek dolazi iz istih anketa.

Ono što se iz kvalitetnijih studija vidi je da su razlike između populacija male i da nestaju ispod razlika u načinu mjerenja. Drugim riječima, tko je mjerio je važnije od toga gdje je mjerio.

Mijenja li se veličina s godinama

Rast prestaje s krajem puberteta, najčešće između sedamnaeste i devetnaeste godine. Nakon toga penis ne raste, i nijedna metoda to ne mijenja.

U drugom smjeru ima nešto promjene, ali manje dramatične nego što se priča. S godinama elastičnost tkiva i protok krvi slabe, pa erekcija zna biti nešto manje čvrsta, a s time i vidljivo manja. Uz to ide i ono što se rijetko računa u tu jednadžbu: dobiveni kilogrami. Masno tkivo iznad stidne kosti prekriva bazu i uzima dva do tri centimetra vidljive duljine, a to se s godinama nakuplja polako i neprimjetno.

Zato muškarac u pedesetima koji kaže da mu se penis smanjio u pravilu opisuje dvije stvari odjednom, slabiju erekciju i debljinu oko pojasa. Prva se liječi, druga se skida, a sam organ je uglavnom isti.

Kad je veličina stvarno medicinsko pitanje

Postoji stanje koje se zove mikropenis i ono je jasno definirano: duljina istegnutog mlohavog penisa manja od otprilike 7 cm u odrasle osobe, što je 2,5 standardne devijacije ispod prosjeka. Javlja se u manje od 1 % muškaraca i gotovo uvijek je posljedica hormonalnog stanja iz razvojnog razdoblja, pa se otkriva puno prije odrasle dobi.

Puno češće od mikropenisa je nešto drugo: tjelesna dismorfija vezana uz veličinu penisa. To je stanje u kojem muškarac uredne građe ustrajno vjeruje da je premalen. Nije rijetko i ne rješava se mjerenjem, jer nijedan broj ne umiruje.

Ako vas ta misao zaokuplja svakodnevno, izbjegavate zbog nje odnose ili svlačionice, to je razlog za razgovor s liječnikom, ali ne zbog penisa nego zbog tjeskobe.

Koliko je to uopće važno partnerima

Ankete na ovu temu dosljedno pokazuju veliki raskorak. Kad se pita žene koliko su zadovoljne veličinom partnera, velika većina odgovara da jesu, a udio onih koje navode veličinu kao problem je jednoznamenkast. Kad se iste stvari pita muškarce, udio nezadovoljnih vlastitom veličinom je višestruko veći.

Ono što se u tim istraživanjima redovito pojavljuje kao važnije od duljine su opseg, trajanje odnosa, predigra i sama komunikacija. To nije utješna fraza nego ono što ispitanice same navode kad ih se pita otvorenim pitanjem.

Opseg, kondomi i ono što se rijetko spomene

Kad se u istraživanjima pita što je važnije, duljina ili opseg, opseg redovito prolazi bolje. To ima anatomskog smisla, jer su živčani završeci u vaginalnom kanalu gušći u prvoj trećini, a opseg se ondje osjeti izravnije od duljine.

Praktična posljedica koju malo tko poveže s ovom temom su kondomi. Kondom se bira po opsegu, ne po duljini. Na pakiranju piše nazivna širina, i to je mjera koja odlučuje hoće li stezati ili kliziti. Raspon od 52 do 54 mm pokriva veliku većinu muškaraca i to je ono što se prodaje kao standard.

Ako kondom steže pri dnu ili ostavlja trag, treba širi, a ne druga marka. Ako klizi, treba uži. Kondom koji ne pristaje je čest i posve prozaičan razlog za gubitak erekcije usred odnosa, a gotovo se nikad ne prepozna kao uzrok.

Još jedna stvar koju vrijedi znati: razlika između mlohavog i erektiranog stanja nije kod svih ista. Kod jednih je mlohavi penis već blizu svoje pune veličine, kod drugih se u erekciji gotovo udvostruči. To su dvije posve normalne varijante i nemaju veze s konačnom veličinom. Muškarci iz prve skupine u svlačionici djeluju veći, u krevetu nema razlike.

Što se stvarno može promijeniti

Kratko i bez okolišanja: trajno povećanje ne donose ni tablete ni kreme ni vježbe. Detaljnije smo to razložili u tekstu o tome kako povećati penis, gdje stoji i što od dostupnih metoda ima ikakve dokaze iza sebe.

Ono što se može promijeniti je čvrstoća erekcije, i to je najčešće ono što ljudi zapravo traže kad govore o veličini. Penis u punoj erekciji djeluje i veći i deblji od onoga u polovičnoj. Na to se može utjecati, i tjelesnom kondicijom i, po potrebi, pripravcima za potenciju.

Jedna stvar koja stvarno mijenja vidljivu duljinu, a rijetko se spominje: smanjenje tjelesne težine. Masno tkivo iznad stidne kosti prekriva bazu penisa i može sakriti dva do tri centimetra. To nije trik, to je jednostavna anatomija.

Česta pitanja